Amsterdam je poznat kao grad muzeja, bicikala, kanala i specifične arhitekture. Međutim, svetsku slavu stekao je kao najliberalniji grad Evrope (kako ga je opisao pisac Džon Grin), jer je u njemu dozvoljeno konzumiranje lakih droga, legalizovana je prostitucija u Četvrti crvenih fenjera i klubovi se otvaraju u nekadašnjim verskim objektima. Ukoliko planirate da posetite prestonicu Holandije, sigurno će vam biti potrebni saveti za put u Amsterdam. Upravo njih ćete naći u nastavku teksta.
Putovanje u Amsterdam – avionom ili autobusom

foto: unsplash.com
Kada se uzme u obzir udaljenost Amsterdama od Beograda (oko 1.800 km), kao logičan odgovor za prevoz nameće se avion. Ali, oni koju su željni avanture i imaju manji budžet, mogu potražiti bus-ture u domaćim turističkim agencijama. Kružne ture kroz centralnu i zapadnu Evropu, obično pored Amsterdama uključuju Minhen, Prag, Beč, Salcburg, Brisel i/ili Luksemburg. Na taj način imate priliku da upoznate različite evropske metropole i doživite neverovatno iskustvo za okvirno 7 do 10 dana.
Iz Beograda za Amsterdam možete direktno putovati letom avio-kompanija Air Serbia ili KLM. Aerodrom Šipol (Schiphol) je jedan od najfrekventnijih aerodroma na svetu, pa će vam biti potrebno malo više vremena da izađete iz njega i uputite se prema gradu. Najjeftinija opcija za transfer do centra Amsterdama je voz koji pristaje na Glavnu železničku stanicu (Amsterdam Centraal). Ukoliko vam ova opcija ne odgovara zbog lokacije smeštaja koji ste rezervisali, možete uzeti zvanični taksi aerodroma Šipol kao pouzdanu opciju.
Kako izabrati smeštaj u Amsterdamu?

foto: unsplash.com
Hoteli u Amsterdamu nisu baš povoljni, zato se turisti češće odlučuju za smeštaj u hostelima ili iznajmljivanje stanova preko sajta Airbnb.com. Amsterdam iz vazduha izgleda kao grad koncentričnih krugova. Te krugove predstavljaju glavni kanali koji će vam biti orijentir broj 1 u gradu u kome se mnogi gube kada dođu prvi put. Najuži centar grada je pojas oko kanala Singel. U tom delu grada smeštaj je izuzetno skup, ali kako se udaljavate možete naći odlične hostele ili apartmane po pristupačnim cenama. Neki od najboljih hostela u gradu su: A&O Zuidoost, The Flying Pig Downtown, Generator i StayOkay. Pogledajte objekte u blizini Muzejskog trga i Vondel parka ukoliko želite da budete u centru dešavanja. Imajte na umu da je Amsterdam grad u kome odlično funkcioniše metro, pa možete brzo stići do smeštaja čak i kada ste izvan pojasa koji okružuje auto-put.
Pored metroa, do centra možete stići tramvajem ili kao pravi Amsterdamci – biciklom. Čak i kada mislite da nisu povoljne vremenske prilike za vožnju, videćete elegantno obučene žene i muškarce sa kabanicom preko odeće kako nonšalantno prelaze kilometre i kilometre okrećući pedale.
Šta obići u Amsterdamu ako dolazite prvi put?

foto: unsplash.com
Za prvi put u Amsterdamu naoružajte se koncentracijom, jer vas zgrade, ulice, kanali i mostovi mogu potpuno dezorjentisati. Niske i uske zgrade od crvene i crne cigle su dominantni arhitektonski stil u gradu. Sve te „kućice od čokolade” dovode novog turistu u dilemu da li je uopšte prošao tim putem. Zato, uključite Google maps i pratite nazive kanala i ulica.
Glavni trg u gradu je Dam. To je ujedno i mesto na kome je u 12. veku nastao Amsterdam kao ribarsko naselje na reci Amstel. Na centralnom trgu nalaze se Kraljevska palata (jedna od tri u Holandiji), Nova crkva, muzej voštanih figura „Madam Tiso” i Nacionalni spomenik.
U samom centru grada možete posetiti muzej NEMO. Na njegovom krovu nalazi se vidikovac na koji se možete popeti potpuno besplatno. Ukoliko se ne bojite visine, popnite se na zgradu A’DAM i zaljuljajte na ljuljašci sa koje ćete videti ceo grad jer se nalazi na nadmorskoj visini od 100 m. Možete posetiti i zoo-vrt Artis, Rembrantovu kuću, buvljak na Vaterlu trgu (otvoren je svakog dana osim nedelje od 9.30 do 17.30 č.), Kuću Ane Frank (pripremite se za čekanje u redu), videti kako se pravi pivo u Hajnikenovom muzeju ili uživati u umetnosti na Muzejskom trgu na kome se nalaze Nacionalni muzej Rijks, Van Gogov muzej i Stedelijk − muzej moderne umetnosti. Ukoliko želite da posetite još neke muzeje, spisak najzanimljivijih možete naći ovde.
Legalizaovana prostitucija u Četvrti crvenih fenjera

foto: unsplash.com
Ukoliko sa trga Dam krenete ulicom Damstraat izlazite na čuveni Red Light District ili De Wallen. Važno je da znate da ne smete fotografisati prostitutke u izlozima, jer možete platiti veliku novčanu kaznu. U ovom delu grada ne bi trebalo da propustite Staru crkvu, Muzej hašiša i marihuane, pab Old Sailor i kinesku četvrt sa hramom He Hua.
Zanimljiva je činjenica kako se prostitucija razvila baš na ovom mestu. Amsterdam kao lučki grad bio je mesto u kome su mornari tražili malo zabave. Mnoge žene koje su tada nudile seks u zamenu za novac su zapravo bile udovice mornara koji su poginuli na moru. Prvi korak ka legalizaciji najstarijeg zanata je bio u doba Napoleonovog osvajanja Holandije. Naime, kako se vojnici ne bi zarazili polno prenosivim bolestima, prostitutke su morale da se registruju i odlaze na redovne lekarske preglede. Potpuna legalizacija je usvojena 1988. godine i prostitucija postaje zanimanje kao i svako drugo.
Važni saveti za put u Amsterdam u vezi sa konzumiranjem lakih droga

foto: pixabay.com
Zašto je Amsterdam najliberalniji grad Evrope shvatićete na trgu Lejdseplein, opevanom u pesmi Riblje čorbe „Amsterdam”. Na samom trgu nalazi se jedan od najpopularnijih kofišopova u gradu – Buldog. Napravljen je na mestu nekadašnje policijske stanice. U okolini trga nalazi se veliki broj klubova koji su se takođe ušuškali na neobična mesta poput nekadašnjih crkvi, mlekara, fabrika.
Šta je važno da znate kada želite da probate lake droge u kofišopovima? U pitanju su specijalizovani kafići u kojima se legalno prodaju razne vrste marihuane i hašiša. Možete kupiti napravljen džoint ili samo materijal koji ćete sami zaviti u rizlu. Prodaju se i kolačići sa hašišom, koje nije preporučljivo jesti više od pola. U kofišopovima se ne služi alkohol, samo bezalkoholna pića. Jedna osoba sme da kupi maksimalno 5 grama lakih droga, ali ih ne sme prenositi iz jednog kofišopa u drugi. Prvi kafić ovog tipa otvoren je davne 1972. gdine. Bio je to Mellow Yellow, koji je zatvoren kada je na snagu stupio zakon po kome ovi objekti moraju biti udaljeni od škola najmanje 250 m.
Gde i šta jesti u Amsterdamu?

foto: unsplahs.com
Amsterdam je multietnički grad u koji su dobrodošli ljudi iz svih delova sveta. Zato ćete naći restorane sa kineskim, indijskim, argentinskim, španskim, italijanskim i drugim specijalitetima. Gotovo da nema svetske kuhinje koju ne možete probati u Amsterdamu. Najveći broj restorana nalazi se u samom centru grada do pojasa kanala Singelgraht. Što se brze hrane tiče, nemojte propustiti da probate haringu. Dobro usoljena živa riba u sendviču punom salate biće vam pravi užitak tokom šetnje ulicama ovog neverovatnog grada. Dobru haringu možete naći na kiosku kod Zapadne crkve.
Još neki saveti za put u Amsterdam

foto: unsplash.com
Koji su to saveti za put u Amsterdam koji vam mogu poslužiti prilikom prve, ali i svake sledeće posete?
- Iznajmite bicikl i osećajte se kao pravi lokalac.
- Uplatite turu za krstarenje kanalima i vidite Amsterdam iz druge perspektive.
- Kupujte suvenire na pijaci cveća Bloemenmarkt.
- Hranu možete nabaviti u marketima Albert Heijn.
- Kupite unapred karticu I Amsterdam sa kojom ćete preskakati redove za ulazak u muzeje, imati besplatan prevoz i brojne druge popuste.
- Posetite Muzej kućica na vodi (Houseboat Museum) i vidite kako izgleda život na kanalima.